POVIJEST CRKVE U GRANEŠINI
U ispravi kralja Andrije II. iz 1217. godine, kojom potvrđuje kaptolske posjede, navodi se kaptolska „zemlja Opor“ (Oporovec) i crkva Blažene Djevice Marije. Naziv sela Granešina, u obliku villa Granisapula, pojavljuje se u pisanim izvorima 1266. godine, kada se spominje i velika cesta koja ide prema crkvi Blažene Djevice Marije u Granešini (magna via que vadit versus ecclesiam beate Marie virginis de Granisapula).
No, kaptolski Statuti iz 1334. godine, u Popisu župa Zagrebačke biskupije, navode je kao crkvu Blažene Djevice Marije u Oporovcu, starom posjedu zagrebačkog kaptola, koji je i pokrovitelj (patron) župe, a to je današnja Granešina. Godine 1368. spominje se Juraj, svećenik iz Granešine, a 1475. župnik Matija, sin Klementov, čija nadgrobna ploča govori da je župnik BDM Granešinskog polja (plebanus ecclesiec Beate Marie Virginis Kransinopolya).
U popisu svećenika Zagrebačke biskupije 1501. godine navodi se župnik Lovro u Oporovcu (in Opporovecz), a na sinodi biskupa Jurja Draškovića u Zagrebu 1574. u Granešini se navodi župnik Ivan glagoljaš (Plebanus in Granosina Joannes glagolita) zbog povlačenja pučanstva pred Osmanlijama. Od 1622. godine stanje župne crkve Blažene Djevice Marije u Granešini može se pratiti iz zapisnika kanonskih vizitacija.
OD JEDNE NASTALE ČETIRI ŽUPE
Župa je smanjena 1942. godine osnivanjem Župe sv. Mihaela arkanđela u Dubravi. Tada je od Granešine odvojeno naselje zvano Granešinska Dubrava. Drugo smanjenje župe dogodilo se 1965. osnivanjem Župe sv. Pavla u Retkovcu, kada su novoosnovanoj župi pripala mjesta Retkovec i Čulinec. Osnutkom Župe Blažene Djevice Marije Kraljice mira u Granešinskim Novakima 2001. godine iz granešinske su župe novoj župi pripojena naselja Granešinski Novaki i Cuglini. Danas župi pripadaju naselja: Granešina, Miroševec, Branovec, Oporovec, Novoselec, Čugovec.
Na području Župe Granešina živi oko 6800 stanovnika. Devedesetih godina prošloga stoljeća ovdje su novi dom našli doseljenici, napose iz Janjeva te Bosne i Hercegovine. Mnogo je mladih obitelji pa je već dvadesetak godina više krštenja nego sprovoda. Trenutačno je vodi vlč. Josip Balog koji je naslijedio preč. Miju Pavlakovića.
STRADANJA CRKVE
Prvi zabilježeni podatak o postojanju crkve u Granešini seže u 1502. godinu kad ju je razrušio potres. I kasnije je crkva često bila oštećena. Potres ju je razorio i 1590., a obnavljanje je trajalo do 1622. godine. 1732. godine požar prouzrokovan munjom uništio je unutrašnjost crkve, a isti se slučaj kasnije još dva puta dogodio. 1874. godine drveni toranj zamijenjen je zidanim, ali ga je 1880. razrušio snažan potres. Tada su od crkve ostali samo zidovi. Crkva je stradala i u borbama za oslobođenje Zagreba 1945. godine. Srušena je južna strana crkvenog zida, a oštećen je i zvonik. Poslije rata restaurirana je i stavljena pod zaštitu konzervatorskog zavoda. Potres u ožujku 2020. uništio je unutrašnjost crkve te znatno oštetio vanjske zidove i zvonik.
Na istome mjestu stajala je i stara srednjovjekovna župna crkva BDM, opisivana u Zapisnicima kanonskih vizitacija od 1622. godine naovamo. Ta stara gotička crkva stradala je u potresu 1502. i osobito 1690. godine, pa je od početka 18. stoljeća slijedila njezina barokizacija, kada joj je dograđena velika kapela na sjevernoj strani, uz koju se nalazila malena sakristija. Tada su maknuti i svi stari oltari i postavljeni novi, barokni, a kanonik Stjepan Škelec darovao je župnoj crkvi 1736. godine novi glavni oltar. Od staroga, gotičkog namještaja ostao je samo gotički kip Bogorodice s Kristom u naručju (nastao između 1470. i 1480.), koji je nekoć imao svoj pobočni oltar, a sačuvao se do danas.
U podnožju brda Gorice, gdje se nalazi crkva, nalazi se kalvarija. Napravljena je 1989. godine s 12 postaja križnog puta, a preostale dvije su naknadno dodane. Početno je bila put posipan šoderom sa križevima i natpisima postaja, a sada su postaje zidane i sadrže odljeve svake od postaja. Put je betoniran posebnim kalupima koji odaju dojam kamenih ploča.
PRIVREMENA, NEOGOTIČKA, PRIVREMENA…
Na trgu pored crkve, „pijaci“, sagrađena je provizorna crkva od hrastovine, koja je nakon izgradnje nove crkve 1896. godine iznajmljena školi za 70 forinti godišnje na 15 godina. Današnja crkva, znatno oštećena u potresu 22. ožujka 2020. koji je uništio unutrašnjost crkve te znatno oštetio zidove i zvonik, izgrađena je u neogotičkom stilu, kao i zagrebačka katedrala. Posvetio ju je zagrebački nadbiskup Josip Posilović 13. listopada 1901. godine. Zaštićen je spomenik kulture.
Stara crkva stradala je u razornom potresu 9. studenoga 1880. Današnja crkva Rođenja BDM u Granešini građena je 1885. i 1886. godine u vrijeme župnika Stjepana Mikeca (1867.-1892.) prema nacrtima arhitekta Hermana Bolléa kao trobrodna jednotoranjska novogotička crkva s transeptom i višestraničnim svetištem. Izgradnja je koštala 23.000 forinti. Tijekom 1887. opremljena je novim oltarima, propovjedaonicom, orguljama, klupama i ispovjedaonicama, sve prema Bolléovim nacrtima, a radove su izveli zagrebački obrtnici Slavoljub Wagmeister, Miroslav (Friedrich) Hacker, Dragutin Morak, Antun Mesić i drugi.
Unutrašnjost crkve oslikana je 1899. godine, za župnika Maksimilijana Šnapa (1892.-1909.). Odustalo se od slikara Marka Antoninija, a posao je započeo Richard Rojnik, koji je završio samo svodove, a nastavila je skupina slikara (Josip i Mijo Butković, Ivan Zenc, Antun Špende, Neihausler i Lovro Sirnik), pod nadzorom Ivana Tišova. Najvrjedniji je kip Majke Božje s malim Isusom u naručju. Prema zaključku stručnjaka, potječe s kraja 15. stoljeća i pod posebnom je zaštitom Ministarstva kulture. Prema nacrtima Hermana Bolléa postavljeni su na konzolama, pod baldahinom, kipovi sv. Josipa i sv. Antuna Padovanskog, koje je po Bolléovim nacrtima izradio vjerojatno Dragutin Morak, a bili su planirani kao pobočni oltari, onaj Sv. Josipa kao dar župnika Mikeca.
Crkva je trobrodna, u tlocrtu latinskoga križa. Dužina – 31,1 m, širina u transeptu – 19,4 m, visina glavnog broda – 8,5 m, i visina zvonika – 33m. Godine 2016. i 2017. župna je crkva izvana temeljito obnovljena, restaurirani su vitraji i promijenjeni prozori. Nakon znatnog oštećenja u potresu u ožujku 2020. sagrađena je privremena crkva u podnožju koja se naslanja na vjeronaučnu dvoranu. Blagoslovio ju je pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski na misi polnoćki 24. prosinca 2020. Misa je slavljena u 20 sati u skladu s epidemiološkim uvjetima zbog pandemije korona virusa.
ODUVIJEK POSVEĆENA MARIJI
Župna crkva u Granešini uvijek je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji, samo se čini da je prije bila posvećena Uznesenju Marijinom na nebo, a pojavom prošteništa na Mariji Bistrici te vjerojatno i Remetama, promijenjena je titula u Rođenje Blažene Djevice Marije.
Crkva se prvi put spominje 1217. godine u darovnici kralja Andrije II. kojom on, na molbu prepošta zagrebačkog Kaptola, potvrđuje razne darovnice pa i darovnicu kojom zagrebačkoj biskupiji daruje posjed Oporovec. U dokumentima iz 1217. godine stoji: Ecclesia B.M. virginis remanet infra metas terrae Opor (crkva Blažene Marije Djevice stoji unutar granica zemlje Opor). U ispravi se spominju međaši: kraljevska cesta, velika cesta, potoci Johan i Jelseuch (Jalševec) što znači da je taj posjed obuhvaćao šire područje u okolici Oporovca i kasnije Granešine. Prema toj povelji crkva je bila na mjestu na kojem je sada jer je to prema stranama svijeta ova orijentacija, a prema narodnoj predaji crkva se nalazila na brežuljku u Oporovcu.
KAPELA NA VELIKOM VRHU
Iznad Branovca nalazi se Veliki Vrh na kojem je stara kapelica Svetoga Križa u kojem se svake nedjelje, a posljednjih godina svake druge slavila sveta misa do potresa u ožujku 2020. godine. Ne zna se točno kad je izgrađena. Župnik Kalabar navodi u zapisniku Vizite 1841. da je postojala već 1657. godine. Sadašnja kapelica sagrađena je 1876. godine, ali je 1880. stradala od potresa. Nakon godinu dana je obnovljena, a 1901. godine srušio se toranj. Jedno zvono oduzeto je kapelici za ratne potrebe 1916. godine, a jedno je odneseno u Granešinu. Kapelica je znatno oštećena u potresu 2020. godine te se otad u njoj ne slave svete mise.
ŽUPNI DVOR
Povijesni izvori od 17. do 19. stoljeća opisuju u Granešini, slično kao i u drugim župama, župni dvor kao drvenu građevinu od hrastovine, pokrivenu daščicama (šindrom), a nalazio se podno župne crkve. Današnja je župna kuća izgrađena u vrijeme župnika Maksimilijana Šnapa (1892.-1909.), od sredine 1893. do kraja 1894. godine; izveo ju je poduzetnik Antun Colussi, a troškovnik i nacrte potpisao je graditelj J. J. Ofner već 1891. godine.
Troškove gradnje u većini je snosio pokrovitelj (patron) župe Prvostolni kaptol zagrebački. Dimenzije su 16 m x 12 m. To je katnica s 15 prostorija, uključujući veliki podrum ispod cijele dužine zgrade. Župni dvor oštećen je u potresu u ožujku 2020. pa je prvi kat privremeno neupotrebljiv, a zbog strukturalnih oštećenja krovište je renovirano.